Poljoprivredna zadruga iz Čare na Korčuli

P.Z. “ P O Š I P ” ČARA

proizvodnja vina iznimne i vrhunske kvalitete


Sorta Rukatac

rukatac

Rukatac, odnosno Maraština bijela (Kačadebić, Krizol, Maraškin, Maraština, Marašćin, Mareština, Rukatac, Višana) smatra se autohtonom dalmatinskom sortom. Porijeklo sorte je nepoznato. Jedna pretpostavka je da su ju sa sobom donijeli stari Grci još u antičkim vremenima, a druga da je mogla biti prenesena iz Italije, gdje se uzgaja morfološki dosta slična sorta Malvasia lunga.

rukatac2

Možemo ju pronaći u vinogorjima od Prevlake do hrvatskog primorja, a nešto više na otocima Korčuli, Lastovu i poluotoku Pelješcu.

Posjeduje otpornost prema peronospori ali je osjetljiva na pepelnicu. Često ju koriste za popravak kakvoće bijelih vina.


 

 

Botanička obilježja: Vršci mladica su udičasti, tanki svijetlosive, gotovo bijele boje s diskretnim ljubičastim obodom, vunasti. Mladica je srednje debela, okrugla, paučinasta dlakava, zelena a na strani izloženoj suncu smećkasta. Cvijet je dvospolan.
Odrasli list je srednje veličine, peterodijelan do sedmerodijelan s dubokim postranim sinusima od kojih je ponekad pokoji preklopljen. Sinus peteljke je po pravilu preklopljen, lirovidan.
Lice je tamnozeleno, paučinasto dlakavo sa svijetlozelenom nervaturom. Naličje lista je svijetlozeleno i obilato vunasto. Peteljka lista je duga, zelena s naglašenom ljubičastom nijansom, paučinasta. Zreo grozd je srednje veličine ili veliki, dugačak, cilindričan ili stožast, krilat s jednim ili čak 3-4 krilca, gust ili potpuno zbijen i pri osnovi podvinut. Peteljka je do koljenca drvenasta.
Zrele bobice su male do srednje veličine, okrugle ili malo plosnate, često zbog zbijenosti deformirane. Kožica je debela, prozirna, zelena, zlatnožute do jantarne boje, što ovisi o poziciji na grozdu, posuta mnogim smeđim točkicama i s naglašenom pupčastom točkicom. Meso je tvrdo, slatko, oskudno u soku, specifičnog nenaglašenog mirisa.

Korištenje: Maraština je tipična vinska sorta za proizvodnju vina dobre, vrhunske i desertne kakvoće. U ovisnosti o položaju i sustavu uzgoja nakuplja 18- 24% sladora uz 4-7 g/l ukupne kiselosti. Grožđe je prikladno za sušenje na suncu i u sjeni sa svrhom proizvodnje nekad u svijetu vrlo cijenjenih desertnih vina, “pečenog vina” i prošeka. Vino se odlikuje izvrsnom kakvoćom, puno je, ekstraktno, snažno, ali u pojedinim godinama oskudijeva na ukupnoj kiselosti.